Kontaktirajte nas: Ul. Dr. Irfana Ljubijankića bb7700 Bihać;
Više...
tel-fax:351-799; 351-800, e-mail: zjzusk@bih.net.ba,   Direktor: prim.dr.Zarina Mulabdić, spec.epidemiolog, tel-fax:351-799; 351-800, e-mail: zjzusk@bih.net.ba,   Služba socijalne medicine i organizacije zdravstva sa zdravstvenom...
Više...

Nalazite se na stranici:

Početna Arhiva članaka Svjetski dan mentalnog zdravlja

Svjetski dan mentalnog zdravlja 2014. godine

 

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 10. oktobar Svjetskim danom mentalnog zdravlja. Obilježava se svake godine, a cilj mu je podizanje svijesti o problemima mentalnog zdravlja u svijetu, kao i mobiliziranje napora u podršci mentalnog zdravlja.

Obilježavanje ovoga dana omogućava svim zdravstvenim radnicima koji se bave mentalnim zdravljem razmjenu iskustava o njihovom radu i tome što je još potrebno učiniti da zaštita mentalnog zdravlja postane dostupna širom svijeta.

Mentalno zdravlje nije samo odsustvo mentalnog poremećaja. Mentalno zdravlje se definiše kao stanje blagostanja u kojem svaka osoba realizira svoje potencijale, sposobna je suočiti se sa normalnim stresnim životnim okolnostima, može raditi produktivno i u mogućnosti je doprinjeti svojoj zajednici.

Ono je definisano kao stanje blagostanja u kojem svaka osoba ostvaruje svoj potencijal, nosi se sa svakodnevnim stresom života, da može produktivno raditi i u mogućnosti je da doprinosi svojoj zajednici.

U većini zemalja, naročito s niskim i srednjim dohotkom, usluge za mentalno zdravlje su u nedostatku resursa, kako ljudskih tako i finansijskih. Od raspoloživih sredstava zdravstvene zaštite, većina se trenutno troši na specijalizirano liječenje i njegu osoba s mentalnim bolestima, a u manjoj količini na integrirani sistem mentalnog zdravlja.

Umjesto pružanja njege u velikim psihijatrijskim bolnicama, države bi trebale integrirati mentalno zdravlje u sklopu primarne zdravstvene zaštite i razviti usluge u općim bolnicama.

Promocija mentalnog zdravlja zahtijeva multisektoralni pristup, koji se odnosi na vladin sektor, različite nevladine organizacije ili udruženja građana. Fokus bi trebao biti na unaprijeđenju mentalnog zdravlja kroz prevenciju određenih mentalnih poremećaja u periodu djetinstva s ciljem očuvanja mentalnog zdravlja u starosti.

Mentalno zdravlje se definira kao stanje blagostanja u kojem svaka individual realizira svoje potencijale, sposobna je suočiti se sa normalnim stresnim životnim okolnostima, može raditi produktivno i plodnonosno i u mogućnosti je doprinjeti svojoj zajednici.

Ove godine središte interesa Svjetske zdravstvene organizacije je življenje sa shizofrenijom. Cilj je povećati svijest o činjenicama da je shizofrenija lječiva bolest, da je liječenje učinkovitije u njenim ranijim fazama, a da više od 50% osoba sa shizofrenijom ne dobiva prikladnu njegu. Shizofrenija pogađa oko 24 milijuna ljudi diljem svijeta, a 90% osoba s neliječenom shizofrenijom živi u zemljama u razvoju. Važno je shvatiti da je brigu o osobama sa shizofrenijom moguće provoditi na društvenoj nivou, aktivnim uključivanjem porodice i zajednice.

ŠTA JE SHIZOFRENIJA?

Shizofrenija je veoma često oboljenje koje pogađa 1 :100 osoba širom svijeta. Obolijevaju osobe svih životnih doba, ali najčešće pogađa mlade osobe dobi između 15 - 30 godina.  Shizofrenija oboljeloj osobi otežava, iskrivljuje ili sasvim onemogućuje razlikovanje stvarnih (realnih) od nestvarnih (nerealnih) doživljaja ili iskustava. Zbog pogrešnog prepoznavanja stvarnosti, logično razmišljanje gubi svoje uobičajene odrednice i kreće se nama nerazumljivim i nelogičnim kolosjecima.

ŠTA UZROKUJE SHIZOFRENIJU?

Danas postoje dokazi o genetskoj predispoziciji za razvoj shizofrenije, što znači da osoba ima mutiran gen za shizofreniju koji se iz nepoznatih razloga može aktivirati i uzrokovati manifestnu bolest. Prema biohemijskim teorijama poremećaj se povezuje s poremećenom disbalansom transmitera u CNS-u.

KLINIČKA SLIKA

Težina poremećaja je različita od bolesnika do bolesnika: od osoba koje uz svoju bolest mogu održati zadovoljavajući kvalitet života i radne sposobnosti, do osoba koje zbog poremećaja mogu izgubiti radnu sposobnost i čiji kvalitet života može biti znatno lošiji. Najčešće počinje u adolescenciji, iako može početi i kasnije. Simptomi u početku mogu biti neprimjetni, kao problemi sa pažnjom i koncentacijom, i povlačenje iz društvenih odnosa.

Okolina primjećuje da je osoba drugačija, drugačije izgleda, povlači se od društva i ima poteškoće u školi ili na poslu. Kasnije se pojavljuju drugi simptomi koje psihijatri nazivaju psihotičnim simptomima i dijele ih na:” pozitivne” i “negativne” simptome shizofrenije.

U “pozitivne” simptome shizofrenije ubrajamo: halucinacije, iluzije. Najčešće imaju slušne,  vidne i somatske halucinacije - imaju osjećaj odvojenosti dijela tijela od ostatka tijela. Osoba “čuje” glasove sa kojima uspostavlja komunikaciju, ponekad ti glasovi kako oni navode tjeraju ih da rade neke stvari protiv svoje volje. Oboljeli imaju imaju ubrazani misaoni tok, često pričaju nama stvari nerazumljive, prave salatu od riječ, imaju sumanute ideje, misle da su poznate ličnosti, da imaju nadprirodne moći, da mogu letjeti, da dobivaju posebne poruke i dr.

Skloni su naglim promjenama raspoloženja, na emocije žalosti reaguju smijehom i obrnuto. “Negativnim” simptomima shizofrenije dominira regresija, bezvoljnost, povučenost, gubitak apetita, gubitak seksualne energije i dr. Bolovati od psihoze znači pogrešno prepoznavati stvarnost. Najveća incidenca suicida je upravo među osobama oboljelih od shizofrenije koja nije na vrijeme prepoznata ili koja na vrijeme adekvatno tretirana.

DIJAGNOZA

Nepostoji nijedna dijagnostička metoda kojom objektivno možemo postaviti dijagnozu shizofrenije, niti postoji laboratorijski test kojim se potvrđuje dijagnoza, nijedan psihički znak nije patognomičan niti uvjerljiv za postavljanje dijagnoze iste. Postavljanje dijagnoze se bazira na simptomima i znacima koje osoba (oboljeli) govori i koje doktor opaža. U postavljanju dijagnoze shizofrenije moramo isključiti organaska oštećenja ( ovisnosti, epilepsiju, tumor na mozgu, metaboličke poremećaje) koji mogu emitirati ili davati slične simptome shizofrenije. Također bolest se mora jasno i precizno odvojiti od bipolarnog poremećaja. Postavljanje konačne dijagnoze shizofrenije je dugotrajan proces i zahtjeva vrijeme, pa se psihijatri često vode intuitivnom metodom za postavljanje konačne dijagnoze.

TERAPIJA

Terapijski pristup shizofreniji je kompleksan obuhvata medikametozni i pshosocijalni tretman. U terapiji shizofreniji se koristi široka paleta antipsihotika koja daje zadovoljavajuće rezultate i prologira remisiju bolesti, kupirajući psihotične simptome. Antipsihotici novijih generacija imaju manje neželjenih efekata antipsihotika I i II generacije. Psihosocijalna rehabilitacija uključuje i zahtjeva angažman psihijatara, socijalnih radnika, porodice i društva u cjelini.

Analiza obolijevanja odraslog stanovništva ( 19-64 godina) od mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja  (F00-F99)

u periodu od 2009. - 2013. godine

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti svakodnevno se registriraju oboljenja kroz izvještajni obrazac - Izvještaj o oboljenjima i stanjima utvrđenim u službi porodične medicine primarne zdravstvene zaštite, obr.br. 3-02-60. Zavod za javno zdravstvo prikuplja, prati i analizira podatke i publikuje na godišnjem nivou.

Vodeća oboljenja iz skupine mentalnih oboljenja su :

neurotski, sa stresom povezani somatski poremećaji (F40-F48);

poremećaji raspoloženja (afektiviteta) (F30-F39);

shizofrenija (F20)

Analiza bolničkog morbiditeta temelji se na zdravstveno - statističkoj obradi individualnih izvještajnih obrazaca kojima se registriraju bolesnici hospitalizirani u bolnicama i stacionarima na području Unsko - sanskog kantona. U bolnicama i stacionarima na području Unsko - sanskog kantona u 2013. godini liječeno je 22.348 bolesnika, a ostvarili su 164.050 bolno - opskrbnih dana.

Najveći broj bolno - opskrbnih dana ostvaren je na odjelu psihijatrije 18.172 u dobnoj populaciji od 50-59 godina liječilo se 15% ispisanih bolesnika.

SAVJETI ZA POMOĆ OSOBAMA SA SHIZOFRENIJOM

Ne zaboravite da je shizofrenija bolest!

Neko boluje od visokog pritiska, neko od šećerne bolesti, neko ima srčanu manu ili bolest, neko hroničnu upalu zglobova.

 

SHIZOFRENIJA JE BOLEST KAO I DRUGE HRONIČNE BOLESTI I

NIJE ZARAZNA!!!

 

NE ISMIJAVAJTE osobu koja ima simptome!

NE OSJEĆAJTE STID I SRAMOTU ako neko u Vašoj porodici ili/i Vi imate SHIZOFRENIJU.

NE OSJEĆAJTE SE KRIVIM I NE TRAŽITE KRIVCA. Za nastanak shizofrenije niko nije kriv.

OSOBA SA SHIZOFRENIJOM SE MOŽE OPORAVITI.

 

PRIHVATANJE BOLESTI I OBOLJELE OSOBE JE IZNIMNO VAŽNO I ZAVISI ISKLJUČIVO OD VAS!


PORUKA PORODICI OBOLJELOG:

 

EDUCIRAJTE SE I RASPITAJTE O SIMPTOMIMA KOJE IMA OSOBA OBOLJELA OD SHIZOFRENIJE.

POKUŠAJTE DA NE POKAZUJETE OTVORENU TJESKOBU ILI UZNEMIRENOST. IZBJEGAVAJTE OŠTRE I DIREKTNE KRITIKE.

PRATITE RANE ZNAKE I SIMPTOME POPUT PROMJENE OBRASCA SPAVANJA ILI IZOLOVANJE I POVLAČENJE IZ DRUŠTVA, JER TO MOŽE UKAZIVATI NA POJAVU RECIDIVA, TE POGORŠANJA TOKA BOLESTI.

USPOSTAVITE DNEVNI I USTALJENI RASPORED I RUTINU, KOJI PODRAZUMJEVA POMOĆ I/ ILI NADZOR OKO STALNOG UZIMANJA LIJEKOVA.

NE DOZVOLITE DA OBOLJELA OSOBA BUDE U BOLESTI SAMA I IZOLOVANA. BUDITE DOSTUPNI I OTVORENI ZA KOMUNIKACIJU.

BUDITE SVJESNI DA BRIGA ZA OBOLJELU OSOBU MOŽE BITI EMOCIONALNO I FIZIČKI ISCRPLJUJUĆA. NAĐITE VREMENA ZA SEBE I PREDAHNITE.

POHVALITE OSOBU U POSTIGNUTIM CILJEVIMA OBJEKTIVNO, BEZ PRETJERIVANJA U POHVALAMA.

AKO SE OSOBA VIŠE NE MOŽE BRINUTI SAMA O SEBI, TREBA SE POSAVJETOVATI S LIJEČNIKOM I SOCIJALNIM RADNIKOM O BUDUĆIM ALTERNATIVAMA NJEGE.

.

PORUKA DRUŠTVU

Shizofrenija je najčešće mentalno oboljenje koje pogađa mlade ljude i traje 50 godina i više. Uzimajući u obzir sve te činjenice prevencija,liječenje i rehabilitacija bi trebala biti prioritet društva kroz odgovarajuću politiku na nivou šire društvene zajednice. Na području teritorije Bosne i Hercegovine ( u poslijeratnom periodu) oformljeni su Centri za mentalno zdravlje koji bi trebali pružiti podršku i tretman svim oboljelim.

 

Kurs higijenskog minimuma

Cijepljenje - imunizacija

Obavezni zdravstveni pregledi